Povijest špilje

Godine 1899. geolog Dragutin Gorjanović Kramberger opisuje krške predjele Medvednice i tom prilikom po prvi puta ukazuje na današnju špilju Veternicu. Špilja je dobila ime zbog jake struje Ťvjetrať koja nastaje zbog razlike u temperaturi na više položenom otvoru špilje (Ponikve) i niže položenog ulaza (320 m).

Godine 1934. zbog širenja planinarstva Veternica je ponovno otkrivena, te započinju Ťistraživanjať znatiželjnika i avanturista što dovodi do njenog uništenja (trganje siga, šaranje zidova). Nakon toga je ulaz u špilju bio dozvoljen samo znanstvenim djelatnicima.

Speleolozi planinarskog društva "Željezničar" u Zagrebu, godine 1949. počinju s uređenjem prvog dijela špilje i speleološkom istraživanjima ostalog dijela. Nekoliko godina kasnije postavljena su vrata i počinju prvi turistički posjeti koji traju još i danas.

Opis špilje

Veternica je smještena u jugozapadnom dijelu Parka prirode Medvednica. Dužina glavnog kanala iznosi 2262 m, a ukupna poznata dužina svih kanala je oko 7100 m. Nadmorska visina ulaza spilje je 320 m.

Ova je špilja morfološki vrlo složen podzemni sistem s nekoliko vodenih tokova i međusobno isprepletenih kanala u završnom dijelu. Prema istraživanjima geologa J. Poljaka (1934), postanak špilje vezan je za tektonsku pukotinu smjera jugozapad-sjeveroistok, koja se proteže sve do krškog polja Ponikve sa kojeg se kroz špilju podzemno slijeva potok (Božićević 1974). Veternica je zakonom zaštićena od 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Prvih 380 m spilje je elektrificirano i uređeno za turističke posjete.


Briga o špilji


Špilja Veternica, geomorfološki spomenik prirode i važno paleontološko nalazište, spada pod brigu Javne ustanove Medvednica. Konstituiranjem Javne ustanove krenulo se i na uređenje špilje. U 2001. godini ustanova je realizirala niz radova: definirala je pristupačnu planinarsku stazu koja vodi od planinarskog doma ŤGlavicať do ulaza u Veternicu. Na stazi je obavljeno i niz radova: postojeća staza je pošljunčana, strmi dijelovi su ublaženi izgradnjom stepenica. Postojeće stepenice koje su potpuno kliznule zamijenjene su novima, uklonjena su stabla iz susjedstva koja su ležala na strujnim vodovima. Ispred ulaza u Veternicu obnovljene su klupe i stolovi. Uništena metalna informativna tabla zamijenjena je novom izrađenom od drva. Ista tabla postavljena je na samom ulazu na stazi kod planinarskog doma Glavica.

U planu Javna ustanove je u 2002. kompletno obnoviti elektrifikaciju Veternice dijelom sredstvima iz donacije, a dijelom vlastitim sredstvima. Bit će uređen strujni priključak, postavljen novi električni ormarić, nabavljen električni kabel za spiljske uvjete te nova odgovarajuća rasvjetna tijela koja neće narušavati prirodni okoliš u špilji. Unutar Veternice bit će napravljene stepenice za koje će Javna ustanova izraditi odgovarajuću ovjerenu projektnu dokumentaciju. Izraditi će se i popratni tiskani materijali. Ovaj objekt će zbog svoga europskog značenja biti kandidiran za međunarodne programe i donacije.

Posjeti

Veternica je za posjetitelje otvorena uz stručno vodstvo:

Za organizirane skupine, uz dogovor s ustanovom i prethodnu najavu (ponedjeljak-petak, 8-16), posjeti su mogući svaki dan.
Za pojedinačne posjetitelje, tijekom sezone (okvirno od polovice 4 do kraja 10 mjeseca) posjeti su mogući nedjeljom od: 10.00 do 14.00 h, bez najave. U tom periodu dežurni vodič čeka pred ulazom u špilju.
Broj posjetitelja u jednoj grupi može iznositi najviše 30 osoba.

Cijena ulaznica

10 kn djeca
15 kn studenti
20 kn odrasli

Izdanja

20 kn Vodič po špilji Veternici